Na ova pitanja odgovara Dr Slavko Knežević, specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterologije i hepatologije, UKC Kragujevac.

 

Antibiotici: Pojam i definicija

 

Antibiotici predstavljaju jedno od najvećih otkrića moderne medicine. Doveli su do revolucionarne promene u medicini tokom 20. veka i zajedno sa vakcinacijom, skoro doveli do iskorenjivanja bolesti kao što je tuberkuloza u razvijenom svetu. Prvi otkriveni antibiotik je penicilin. U septembru 1928. godine Aleksandar Fleming je tokom rada u laboratoriji zapazio da u jednoj šolji sa kulturama stafilokoka na kojoj je bilo plesni, nije bilo bakterija. Fleming je pretpostavio da gljivica po imenu Penicillium notatum luči supstancu koja sprečava razvoj bakterija. Nazvao je ovu supstancu „ penicilin “.

 

Antibiotici su lekovi koji sprečavaju rast bakterija i primenjuju se u lečenju bakterijskih infekcija. Oni leče bolesti izazvane bakterijama i nemaju nikakvo dejstvo protiv virusnih infekcija i zbog toga ih ne treba koristiti u slučaju gripa, kao ni kod lečenja oboljenja izazvanih gljivicama. Deluju isključivo na bakterije, gram pozitivne i gram negativne.

 

Mogu se primenjivati oralno i parenteralno (intravenski). Oralni oblici su najčešći i najpoželjniji, jer su i najjednostavniji, dok je parenteralna primena kod nekih antibiotika neizbežna zbog nestabilnosti istog u digestivnom traktu ili slabe resorpcije, ali zavisno i od stanja samog pacijenta. Tako da na prvom mestu potrebno je prvo postaviti tačnu dijagnozu, tj. naći uzročnika infekcije.

 

Antibiotici: Ključne stvari

 

S obzirom na njihovu važnost u medicini, evo nekih ključnih stvari koje treba znati o antibioticima:

  • Mogu spasiti život, ali je njihova neadekvatna upotreba dovela do povećanja broja bakterija koje su otporne, odnosno rezistentne na antibiotike. Rezistencija znači da je bakterija razvila način da se odbrani od dejstva leka (postala je rezistentna) i da taj lek na nju više nema dejstvo.
  • Potrebno je koristiti antibiotike ispravno, onako kako vam je lekar propisao, tačne doze i tačnog trajanja, odnosno, broj dana korišćenja.
  • Mogu ispoljavati neke oblike toksičnosti. Na primer, neki mogu dovesti do oštećenja bubrega i sluha. Takođe, neki antibiotici mogu štetno delovati na jetru, organe za varenje i bubrege.
  • Tokom i posle upotrebe antibiotici ubijaju loše, ali i dobre bakterije u našim crevima, tako da se remeti ravnoteža velikog broja mikroorganizama koji žive u našem gastrointestinalnom traktu. Pa kao posledica toga nastaje antibiotska dijareja ili antibiotski colitis.

 

Antibiotici i crevni mikrobiom

 

Ako govorimo o našem sistemu za varenje, gastrointestinalnom sistemu, to je složen ekosistem koga nastanjuju milioni mikroorganizama, uključujući stotine vrsta bakterija, virusa i gljivica. Mnoge od ovih bakterija su korisne i imaju neophodnu funkciju ali neke mogu biti štetne. Ove štetne bakterije su obično kontrolisane od strane korisnih bakterija, ali balans među njima može biti narušen usled neke bolesti, lekova ili drugih faktora.

 

Antibiotici mogu uticati na remećenje crevnog mikrobioma zato što uništavaju korisne bakterije zajedno sa štetnim. Dijareju izazvanu antibioticima dobije oko 35 odsto pacijenata na antibiotskoj terapiji, a učestalost zavisi od tipa antibiotika, zdravstvenog stanja domaćina i dužine izlaganja patogenima.

 

Dijareja povezana sa antibioticima

 

Dijareja povezana sa antibioticima definiše se kao 3 ili više tečnih stolica u roku od 24 sata nakon primene antibiotika, što se može dogoditi u roku od nekoliko sati ili čak do 8 nedelja nakon početka primene antibiotika. Može se javiti kod bilo koga ko je na terapiji antibioticima ali veće su šanse ukoliko je pacijent već imao dijareju zbog antibiotika u prošlosti, ako je uzimao antibiotike duži vremenski period ili uzima više od jednog leka, ako ima 65 godina i više, ako je imao operaciju crevnog trakta ili ima ozbiljnu bolest koja ugrožava creva, kao što je zapaljenje sluznice creva, Kronova bolest ili celijačna bolest.

 

Kako bi sprečili dijareju zbog antibiotika uputno je uzimati antibiotike samo kad je neophodno i razmotriti preventivno uzimanje probiotika, naročito ako je pacijent već imao dijareju izazvanu upotrebom antibiotika.

 

Probiotici protiv dijareja izazvanih antibioticima

 

Nastanak dijareja izazvanih antibioticima može se sprečiti upotrebom probiotskih preparata, dokazale su brojne svetske studije. Probiotici su živi mikroorganizmi koji povoljno deluju na zdravlje domaćina ako se uzmu u dovoljnoj količini. Nalaze se u fermentovanim prehrambenim proizvodima kao što su kefir i jogurt, a mogu biti i u obliku dodataka ishrani.

 

Efikasnost probiotskih preparata protiv dijareja izazvanih antibioticima zavisi od probiotskih sojeva koji se u njima nalaze. Postoje razni preparati koji sadrže probiotske bakterije, gljivice, a koji pomažu da se ponovo uspostavi ravnoteža u našem crevnom traktu.

 

Saccharomyces boulardii – prva preporuka za primenu kod antibiotske dijareje

 

Prema poslednjoj preporuci Svetske gastroenterološke organizacije, probiotska gljivica Saccharomyces boulardii, ima prvu preporuku upravo za primenu upravo kod antibiotske dijareje.

 

Prednost probiotske gljivice u odnosu na bakterijske probiotike je taj što je otporna na antibiotike i ne postoji prenos gena odgovornih za rezistenciju na antibiotike. Preparat bi trebalo da sadrži preko 10 milijardi kolonija gljivice Saccharomyces boulardii. Takođe, ovakvi preparati su se pokazali kao efikasna dopuna osnovnoj terapiji dijareje izazvanom bakterijom Clostridium difficile, kao i u sprečavanju ponovne pojave Clostridium difficile infekcije.

 

Upotrebom probiotske kulture i sami možemo doprineti bržem oporavku posle bakterijske infekcije, a pre svega možemo izbeći ostala neželjena dejstva antibiotika koja negativno deluju na našu crevnu mikrobiotu i zdravlje. Preporučuje se da probiotike uzimamo od početka primene antibiotika kao i nakon završetka antibiotske terapije kako bismo što više uravnotežili crevni mikrobiom. Jer se smatra da je samo nakon 7 dana upotrebe antibiotika, potrebno čak 9 meseci kako bi se mikroflora oporavila 1.

 

Bulardi® probiotik pomaže zaustavljanju dijareje

Primena probiotika Bulardi® koji sadrži probiotsku gljivicu Saccharomyces boulardii ima prednost jer je otporna na delovanje svih antibiotika i može se primenjivati istovremeno sa njima. Saccharomyces boulardii omogućava vezivanje patogenih bakterija za sebe, smanjuje gubitak vode, elektolita i obnavlja epitel. Pomaže regulaciji narušenog crevnog balansa, normalizaciji rada creva i zaustavljanju dijareje.2

 

U našoj zemlji postoji jedinstveni naučno-istraživački centar za probiotike, Probiotic Excellence Center®, koji se bavi istraživanjem i proizvodnjom visokokvalitetnih probiotika. A Bulardi® kao i ostali probiotici koji se ovde proizvode nalazi se u specijalnom aTECH pakovanju, koje pruža dodatnu zaštitu probiotskim ćelijama i na taj način daje bezbednost i efikasnost preparata do kraja roka upotrebe.

 

 

 

Bulardi dr Slavko Knežević

Dr Slavko Knežević, specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterologije i hepatologije, UKC Kragujevac

 

 

 

 

Reference:

  1. 1 Milošević I. Kratkoročni i dugoročni efekti antibiotske terapije na mikrobiotu. Acta Clinica, 2015. Langdon A et al. The effects of antibiotics on the microbiome throughout development and alternative approaches for therapeutic modulation. Genome Medicine. 2016;8:39
  2. 2 Neut C, Mahieux S, Dubreuil LJ. Antibiotic susceptibility of probiotic strains: Is it reasonable to combine probiotics with antibiotics? Med Mal Infect. 2017 Nov;47(7):477-483. doi: 10.1016/j.medmal.2017.07.001. Epub 2017 Aug 7. PMID: 28797834.
  3. Czerucka D, Piche T, Rampal P. Review article: yeast as probiotics – Saccharomyces boulardii. Aliment Pharmacol Ther. 2007 Sep 15;26(6):767-78. doi: 10.1111/j.1365-2036.2007.03442.x. PMID: 17767461
  4. Kaźmierczak-Siedlecka K, Ruszkowski J, Fic M, Folwarski M, Makarewicz W. Saccharomyces boulardii CNCM I-745: A Non-bacterial Microorganism Used as Probiotic Agent in Supporting Treatment of Selected Diseases. Curr Microbiol. 2020 Sep;77(9):1987-1996. doi: 10.1007/s00284-020-02053-9. Epub 2020 May 29. PMID: 32472262; PMCID: PMC7415030.
  5. Pais P, Almeida V, Yılmaz M, Teixeira MC. Saccharomyces boulardii: What Makes It Tick as Successful Probiotic? J Fungi (Basel). 2020 Jun 4;6(2):78. doi: 10.3390/jof6020078. PMID: 32512834; PMCID: PMC7344949.

 

 

Play Video Play Video