Gastroenterolozi odgovaraju: DA LI SU PROBIOTICI ZAISTA EFIKASNI?

Naše apoteke su snabdevene brojnim probiotskim preparatima kojih, prema poslednjim podacima, ima više od 90. U takvoj situaciji nije jednostavno odabrati pravi probiotski preparat.

 

Profesor dr Miodrag Krstić, profesor dr Tomica Milosavljević i ass. dr sci. Mirjana Stojšić, autori preporuka „Tajne crevne mikrobiote“, odgovaraju na pitanja zbog čega se javljaju neželjena dejstva antibiotika i da li nam probiotici mogu pomoći.

 

Crevna flora, ili kako se stručno zove “mikrobiota”, predstavlja skup mikroorganizama koji normalno naseljavaju creva čoveka. O značaju mikrobiote govori i podatak da sadrži više od 500 različitih vrsta mikroorganizama. Pretpostavlja se da je ukupan broj bakterija koje žive u crevima čoveka desetostruko veći od ukupnog broja svih ćelija koje sačinjavaju ljudski organizam.

 

Zajednička karakteristika većine je da u crevima žive u uslovima bez kiseonika.
To komplikuje opstanak ovih bakterija u spoljašnjoj sredini, i otežava mogućnost da sa sigurnošću utvrdimo koje sve bakterije naseljavaju naš crevni sistem. Do sada je ipak potvrđeno prisustvo određenih vrsta.

 

Većina tih bakterija su vrlo korisne i zdrave za čoveka, ali neke od njih, u specifičnim uslovima, mogu predstavljati i opasnost po zdravlje. Promena crevne flore povezana je sa mnogim bolestima (imunskim, infektivnim, metaboličkim, moguće i malignim). U takvim situacijama je neophodno da se uzimaju probiotski preparati.

Dominantan probiotik

Jedna Bulardi ćelije je 10 x veća od ćelije nekih drugih probiotika

Bulardi se primenjuje još od davne 1923.godine i tokom skoro čitavog veka primene nije izgubio na svojoj aktuelnosti, i dalje je najispitivaniji probiotski soj na svetu. Njegova efikasnost i bezbednost dokazana je brojnim kliničkim studijama, kao i u brojnjim preporukama i smernicama u Evropi i svetu.

 

Jedna Bulardi ćelija je 10 puta veća od ćelije drugih probiotika. Zahvaljujući svojoj veličini Bulardi vezuje za sebe veliki broj loših bakterija, toksina i virusa i tako ubrzava njihovo izbacivanje iz organizma. Bulardi dokazano štiti dobre bakterije, a posebno se preporučuje kod dijareje izazvane primeom antibiotika, ali i kod svih ostalih dijareja.

 

Pre nego što izaberete probiotski preparat potrebno je da znate zbog čega ga uzimate. Važno je da znamo da različiti sojevi mogu dovesti do različitih efekata na zdravlje. Ono što je sigurno: kada je narušena ravnoteža među bakterijama u našim crevima, narušeno je i ravnoteža u celom našem organizmu. Tu dobar izbor probiotika dolazi do izražaja, jer pomaže da se uspostavi ravnoteža, a samim tim poboljša naše opšte zdravstveno stanje.

Poseban probiotik

Brže, bolje i bezbednije izbacuje toksine iz creva.

Većina probiotika u svom sastavu ima tzv. “dobre” bakterije. Međutim, one su i same osetljive na dejstvo antibiotika, pa njihovo istovremeno uzimanje vodi smanjenom efektu takvog preparata.

 

Na sreću, pored probiotskih bakterija postoji i jedna probiotska gljivica- Saccharomyces boulardii (Bulardi). Ime je dobila po Henriju Boulardu, francuskom mikrobiologu. Boraveći u Aziji 1923. godine, u jednom selu u kome je vladala epidemija kolere, primetio je da proliv brže prolazi kod seljaka koji su žvakali koru azijske trešnje liči. Ispitujući pod mikroskopom koru te biljke, utvrdio je da ona obiluje kvasnicama koje su kasnije, njemu u čast, nazvane Saccharomyces boulardii.

 

Obzirom da antibiotici nemaju efekta na kvasnicu, istovremeno uzimanje sa antibiotikom neće uticati na njena probiotska svojstva. Pored toga, ova kvasnica ima značajno veću površinu ćelije od probiotskih bakterija. Zato efikasno, poput magneta u crevima, vezuje za sebe veći broj bakterija i virusa, i ubrzava njihovu eliminaciju iz organizma.

Specifičan probiotik

Jer se koristi istovremeno uz antibiotik

Naše apoteke su snabdevene brojnim probiotskim preparatima kojih, prema poslednjim podacima, ima više od 90. U takvoj situaciji nije jednostavno odabrati pravi probiotski preparat.

 

Gastroenterolozi, autori preporuka „Tajne crevne mikrobiote“, odgovaraju na pitanja zbog čega se javljaju neželjena dejstva antibiotika i da li nam probiotici mogu pomoći.

 

Crevna flora, ili kako se stručno zove “mikrobiota”, predstavlja skup mikroorganizama koji normalno naseljavaju creva čoveka. O značaju mikrobiote govori i podatak da sadrži više od 500 različitih vrsta mikroorganizama. Pretpostavlja se da je ukupan broj bakterija koje žive u crevima čoveka desetostruko veći od ukupnog broja svih ćelija koje sačinjavaju ljudski organizam.

 

Zajednička karakteristika većine je da u crevima žive u uslovima bez kiseonika.
To komplikuje opstanak ovih bakterija u spoljašnjoj sredini, i otežava mogućnost da sa sigurnošću utvrdimo koje sve bakterije naseljavaju naš crevni sistem. Do sada je ipak potvrđeno prisustvo određenih vrsta.

 

Većina tih bakterija su vrlo korisne i zdrave za čoveka, ali neke od njih, u specifičnim uslovima, mogu predstavljati i opasnost po zdravlje. Promena crevne flore povezana je sa mnogim bolestima (imunskim, infektivnim, metaboličkim, moguće i malignim). U takvim situacijama je neophodno da se uzimaju probiotski preparati.

Inovativan probiotik

Poseban hi-tech flow pack garantuje stabilnost i kvalitet

Učili smo da su bakterije i gljivice živi organizmi, ali kao da to često zaboravljamo. Ako je nama tokom nepovoljnih vremenskih prilika neophodno da se dodatno obučemo i zaštitimo, isto važi i za probiotske sojeve u probiostkim preparatima. Ti mikroorganizmi su posebno osetljivi na spoljne uslove: temperaturu, vlagu, svetlost, a većina je anaerobna, što znači da im smeta i kiseonik iz vazduha. Ukoliko se probiotski preparati ne proizvode i ne čuvaju na adekvatan način, a ambijentalni parametri ne kontrolišu, može doći do smrti mikroorganizama u probiotskom preparatu. Smanjenje broja mikroorganiyama u preparatu značajno utiče na njegovu efikasnost i bezbednost. Zato kada kupujete neki probiotik u apoteci, nije dovoljno da samo obratite pažnju na deklarisan broj ćelija na kutiji probiotskog preparata, već i na to kako su oni pakovani. Ako su nama potrebni kaput, šal i čizme, posebna zaštita potrebna je i živim mikroorganizmima u probiostkim preparatima.

 

Da li ste čuli za flow pack?

 

Bulardi probiotik u kapsulama pakovan je u aluminijumskom blisteru sa duplex folijom. U cilju dodatne zaštite tokom čuvanja probiostkog proizvoda dodata je i laminantna flow pack folija, koja poput toplog kaputa, dodatno obmotava i štiti osetljive sojeve probiostke gljivice. Flow pack folija ispunjena je i inertnim gasom azotom, koji sprečava izloženost probiotske gljivice kiseoniku. Time smo, prvi i jedini u Srbiji, osigurali dodatni kvalitet naših preparata, jer smo postavili apsolutnu barijeru za kiseonik, vlagu i svetlost, koji su pored temperature, glavni uzroci gubitka efikasnosti probiostkog preparata.

Probiotik, uz antibiotik?

Uzmite BULARDI®

  1. Dominantan
    Jedna Bulardi ćelija je 10 x veća od ćelije nekih drugih probiotika
  2. Poseban
    Brže, bolje i bezbednije izbacuje toksine iz creva
  3. Drugačiji
    Jer može da se koristi istovremeno uz antibiotik
  4. Inovativan
    Poseban hi-tech flow pack garantuje stabilnost i kvalitet
Mnogo je probiotika, samo je jedan Bulardi