Zašto se kod pacijenata koji uzimaju antibiotike može javiti dijareja?

U crevima čoveka normalno su prisutne dobre “prijateljske” bakterije. Pod normalnim okolnostima te bakterije potpuno preovladavaju nad patogenim bakterijama koje škode organizmu, i drže ih pod stalnom „kontrolom“. Antibiotici svojim delovanjem narušavaju tu ravnotežu, jer ne deluju selektivno, već ubijaju i “prijateljske” i patogene bakterije, i omogućavajući potencijalnim uzročnicima oboljenja da se razviju i izazovu tegobe. Te tegobe se javljaju kod svakog trećeg pacijenta na antibiotskoj terapiji, a najčešći simptom je dijareja. Najteža posledica uzimanja antibiotika je dijareja izazvana bakterijom Clostridium difficile. Bakterija Clostridium difficile može izazvati po život opasne upale debelog creva.

 

Koji su simptomi Clostridium difficile infekcije?

 

Ova infekcija se obično razvija tokom ili neposredno nakon uzimanja antibiotika. Međutim, simptomi se mogu pojaviti čak i do 8 nedelja po završetku antibiotske terapije. Infekcije izazvane ovom bakterijom mogu biti blage, kada se kod pacijenta javlja vodeni proliv 3 ili više puta dnevno, blagi grčevi i bolna osetljivost stomaka. U težim slučajevima, Clostridium difficile može izazvati upalu debelog creva  ili pseudomembranozni kolitis.

Znaci i simptomi teške infekcije su:

  • Česte vodene stolice koje mogu sadržati i sluz ili krv
  • Dehidracija
  • Grčevi i bol u stomaku
  • Nadut ili tvrd stomak
  • Groznica praćena temperatura i preko 38º
  • Visoke vrednosti belih krvnih zrnaca
  • Mučnina i gubitak apetita

 

Zašto se javlja Clostridium difficile infekcija u bolnicama?

 

Zaraza se najčešće javlja u bolnicama, jer se tamo klice lako i brzo šire. U bolnicama se često primenjuju antibiotici, u terapijske ili preventivne svrhe. C. difficile se u bolničkoj sredini može se prenositi preko kontaminiranih ruku bolesnika i zdravstvenih radnika, kao i predmeta i pribora iz okoline pacijenta (kreveta, stolova, toaleta, umivaonika, stetoskopa, toplomera, čak i preko telefona.) Ove bakterije stvaraju spore koje su otporne na skoro sva dezificijentna sredstva i pomažu im da se zadrže u prostoriji nekoliko nedelja ili meseci. Ako dodirnete površinu kontaminiranu s Clostridium difficile bakterijom, možete nesvesno uneti bakterije u organizam.

 

Kada je rizik od pojave Clostridium difficile infekcije najveći?

 

Rizik za pojavu Clostridium difficile infekcije postoji kod svih pacijenata koji su na terapiji antibioticima, bez obzira na vrstu antibiotika i dužinu primene. Ipak postoje slučajevi kada ste pod posebnim rizikom:

  • Ako su u pitanju antibiotici širokog spektra.
  • Ukoliko koristite više antibiotika istovremeno ili ih uzimate u dužem vremenskom periodu.
  • Ukoliko imate preko 65 godina rizik od zaraze je 10 puta veći u poređenju sa mlađim pacijentima.
  • Ako imate prateće bolesti ili oslabljen imuni sistem.
  • Ako ste imali operaciju na gastrointestinalnom traktu.
  • Ako ste već imali infekciju Clostridium difficile.
  • Ako koristite lekove za prevenciju i terapiju čira.

 

Šta treba da uradite ukoliko dobijete blagu dijareju?

Ukoliko uzimate antibiotike i dobijete blagu dijareju koja nije češća od 3 stolice dnevno, nastavite da uzimate antibiotike koji su Vam propisani. Uz antibiotik preporučuje se primena odgovarajućeg probiotskog preparata Saccharomyces boulardii da bi se tegobe smanjile i brže prestale. Prema svetskim preporukama, primena Bulardija treba da traje sve vreme primene antibiotika i još 7-10 dana po završetku terapije. Posavetujte se s lekarom se tegobe nastave u periodu dužem od tri dana.

 

Kada bi trebalo da se obratite lekaru?

 

Lekaru se javite odmah ukoliko se jave:

  • Više od 3 vodene dijareje u roku od 24 h
  • Crna ili svetla krv u stolici
  • Bol ili grčevi u stomaku koji ne prolaze ili postaju još jači
  • Dijareja koja se nastavlja ili počinje nakon što ste prestali sa uzimanjem antibiotika
  • Bilo koji drugi simptom naveden u pasusu ‘’znaci teške infekcije’’.

 

Kako ćete utvrditi da li imate Clostridium difficile infekciju?

 

Podsetite Vašeg doktora da ste nedavno uzimali antibiotike. Toksini koje proizvode bakterije Clostridium difficile obično se mogu otkriti u uzorku stolice, pa će Vam ukoliko imate tegobe koje ukazuju na Clostridium difficile infekciju doktor tražiti da uradite analizu stolice. Prvi korak koji Vam doktor može preporučiti u lečenju Clostridium difficile je da, ukoliko je to moguće, prestaneteda uzimate antibiotik koji je pokrenuo infekciju.

Kod blage bolesti to može biti dovoljno za ublažavanje simptoma. Ali  kod mnogih ljudi zahteva dalje lečenje. Standardni tretman za C. difficile je opet antibiotik. Jedino antibiotik , na koga ova opasna bakerija nije otporna, može sprečiti dalji rast C. difficile i sprečiti dalje širenje infekcije. Kao dopunska terapija preporučuju se probiotski preprati. Brojne studije su pokazale da je u sprečavanju i tretmanu ove infekcije veoma efikasna probiotska kultura Saccharomyces boulardii (Bulardi). Ukoliko se preventivno uzima Bulardi trostruko smanjuje mogućnost pojave dijareje. Istovremeno efikasno pomaže u tretmanu Clostridium difficile infekcije.

Svetske preporuke govore da se u lečenju Cl.diffcile infekcije Bulardi 500 mora primenjivati 4 nedelje u dozi od 2 x 1 caps dnevno (ukupno 1g).

  • Mere za sprečavanje nastanka i širenja CDI primenjuju se, pre svega, u zdravstvenim ustanovama
  • Opšti principi prevencije zasnivaju se na merama za sprečavanje kolonizacije CD, tj. prenošenje ovog uzročnika i merama za sprečavanje CDI kod već kolonizovanih pacijenata
  • Za sprečavanje kolonizacije CD primenjuju se brza identifikacija i izolacija bolesnika sa CDI, higijena ruku zdravstvenog osoblja i pacijenata, dezinfekcija bolničke sredine preparatima delotvornim protiv CD, primena zaštitne opreme kod osoblja, edukacija osoblja i bolesnika.

 

Hlor je najefikasniji u ubijanju spora!

 

Primena principa racionalne upotrebe antibiotika je ključna mera za sprečavanje razvoja CDI kod već kolonizovanih bolesnika